Srbija se već neko vreme bez ikakvog preterivanja može okarakterisati kao društvo medijskog linča. On se odvija po dobro uhodanom obrascu, piše prof. dr Pravnog fakulteta u Beogradu Miodrag Jovanović.
Nužni naslednici – ko su i šta im pripada
U našem pravu postoje dva osnova za nasleđivanje: testament i zakon. Ukoliko testamenta nema ili isti ne ispunjava uslove kako bi proizveo pravno dejstvo, imovina će biti raspodeljena zakonskim naslednicima na osnovu zakonskih pravila, piše advokatica i saradnica CEPRIS-a Aleksandra Pravdić.
Ugovori u naslednom pravu – još jedan od načina raspolaganja imovinom
Naše pravo poznaje ugovore naslednog prava koji su regulisani Zakonom o nasleđivanju. To su ugovor o doživotnom izdržavanju i ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života. Drugi naslednopravni ugovori – poput ugovora kojima se neko obavezuje da nekome ostavi svoju imovinu u nasleđe ili se unapred odriče naslednog prava, zabranjeni su u domaćem pravu, piše advokatica i saradnica CEPRIS-a Aleksandra Pravdić.
Koliko košta nezavisno pravosuđe?
Da li je moguće da izvršna vlast od koje u najvećoj meri zavise pozitivne promene, ne želi da ih sprovede? Šta se time može izgubiti? Zašto ne omogućiti sudijama, tužiocima i advokatima bolje uslove rada? Da li je delotvoran i efikasan pristup pravdi zbog nečeg problem za ostale dve grane vlasti, piše član CEPRIS-a i advokat Vladimir Beljanski.
Disciplinska odgovornost zaposlenog – kada i kako ga poslodavac može „kazniti“
Disciplinska odgovornost zaposlenog predstavlja odgovornost za skrivljenu povredu radne obaveze, odnosno nepoštovanje radne discipline predviđene zakonom, opštim aktom – pravilnikom o radu/kolektivnim ugovorom, kao i ugovorom o radu, a za koju poslodavac može izreći zakonom predviđenu disciplinsku sankciju, piše advokatica i saradnica CEPRIS-a Aleksandra Pravdić.
Sloboda medija i zaštita građana – gde je granica?
Kada u medijima dominantnu ulogu ima tzv. žuta štampa, sklona senzacionalizmu i preterivanju, posebno je važno znati koje su granice slobode izveštavanja, odnosno dokle mediji mogu da zadiru u ličnu sferu pojedinaca, piše advokatica i članica CEPRIS-a Nataša Stojadinović.
Izbori u pravosuđu kao plebiscit Majić: Borba protiv planiranog „blickriga”
Glasači su imali jasan izbor: opstanak ili konačna kapitulacija. Odlučivali su da li će ih predstavljati kolege kojima veruju, ili će o njihovim karijerama, ugledu, pa i životima, odlučivati ljudi sklepani u agitpropovskim kancelarijama GONGO udruženja, čija imena preko kafanskog ovala mrmljaju upregnuti predsednici sudova i partijski komesari, piše sudija Miodrag Majić za NIN.
70 godina od usvajanja Evropske konvencije o ljudskim pravima – izazovi budućnosti
Odredbe Konvencije su kratke, koncizne, katkad čak i šture. Moglo bi se pomisliti da nam ona usled takve nedorečenosti i ne garantuju mnogo. Zato je važno razumeti ulogu Suda, piše doktorantkinja Pravnog fakulteta i članica CEPRIS-a Ana Zdravković.
Put zaštite od zlostavljanja na radu
Iako je mobing pravno regulisan i donet je poseban Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu, utisak je da zaposleni nisu dovoljno upoznati šta se pod time tačno podrazumeva i koja su njihova prava, piše advokatica i saradnica CEPRIS-a Nataša Stojadinović.
Pravosuđe u doba vanrednog stanja: Formalna suspenzija i prividna normalnost
Zbog širenja zarazne bolesti COVID-19, vanredno stanje u Srbiji je proglašeno 15. marta i ukinuto 6. maja 2020. godine. Osim ograničavanja prava građana i potpuno izmenjenog režima svakodnevnog života, ovaj događaj je imao značajne implikacije i na već temeljno uzdrmani princip podele vlasti, piše pravnica CEPRIS-a Sofija Mandić za Tužilačku reč.
- « Previous Page
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- …
- 7
- Next Page »