Saznanje da brazilski Vrhovni savezni sud, osim svoje internet stranice, ima aktivan Instagram nalog sa preko četiristo sedamdeset hiljada pratilaca, TikTok nalog sa preko osamdeset četiri hiljade pratilaca, te nalog na striming servisu Spotify na koji je do sada postavljeno 129 podkasta u kojima novinari i predstavnici specijalizovane službe suda za društvene medije komentarišu zanimljivu i značajnu praksu suda, nužno nas navodi na razmišljanje o načinu na koji sudovi u Srbiji komuniciraju sa najširom javnošću, piše naučna saradnica Instituta za uporedno pravo Ana Knežević Bojović.
Nasilje u porodici – multisektorskom saradnjom do pravde
Nasilje u porodici od početka novog milenijuma prestaje biti privatna stvar svakog doma i familije i konačno postaje vidljiv, opštedruštveni problem koji zahteva značajnu regulativu u mehanizmima obezbeđenja zaštite i bezbednosti za žrtve, te sankcija za počinioce, piše specijalista medijacije Ivana Kulić.
Naknada štete pravnih lica u pravu medija
Zakon o javnom informisanju i medijima uređuje pravila o javnom informisanju i obezbeđuje i štiti iznošenje, primanje i razmenu informacija, ideja i mišljenja putem medija. Šta je ovim zakonom zabranjena informacija, ko ima pravo na tužbu u slučaju njenog iznošenja i zbog čega, između ostalog, objašnjava advokatica Dejana Ukropina.
Lazić: Tužilaštvo štiti režim, a ne javni interes
„Kod nas se svi medijski ili politički predmeti dodeljuju istim tužiocima po tužilaštvima. Isti tužilac u jednom tužilaštvu odlučuje o svim incidentima koji se dogode na protestima, da li je u pitanju krivično delo, prekršaj ili nema ničega. To je ogromna poluga moći i uticaja u rukama jednog čoveka“, kaže tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i članica CEPRIS-a Bojana Savović na tribini “Ima li zaštite za tužioce sa integritetom?” u Kragujevcu.
Komunikacija sudova sa posebno osetljivim grupama
Pod posebno osetljivim društvenim grupama, podrazumevaju se one grupe stanovnika koje se nalaze pod rizikom od socijalne isključenosti i siromaštva. To su osobe sa invaliditetom, deca, mladi, žene, starije osobe, pripadnici etničkih grupa, pripadnici LGBTI zajednice, neobrazovana lica, nezaposleni, izbegla i interno raseljena lica i stanovništvo koje živi u seoskim sredinama, piše naučna saradnica na Institutu za uporedno pravo Jelena Kostić.
Novčana nadoknada za slučaj nezaposlenosti
Кo se smatra nezaposlenim i koja prava ima nezaposleni, objašnjava sudija Bojana Simonović.
Kompjuterski kriminal i bezbednost na internetu
Danas je internet najpopularniji i najmasovniji vid komunikacije. Pružanje usluga u digitalnom prostoru je izuzetno rasprostranjeno, kao što je to slučaj npr. sa onlajn bankarstvom, onlajn kupovinom preko različitih aplikacija i platformi… Kriptovalute postaju sve rasprostranjeniji način plaćanja, ali i sve češći oblik investicionog ulaganja od strane građana, piše tužiteljka Višeg javnog tužilaštva Gordana Krstić.
Femicid
Femicid je rodno zasnovano ubistvo žene i predstavlja najekstremniju manifestaciju muškog nasilja. Veoma često se čuje da je to “ubistvo žene zato što je žena”, što donekle može izazvati zabunu u razumevanju ovog društvenog fenomena, piše programska direktorka FemPlatz-a Kosana Beker.
Đurđić: Nacrt Zakona o Pravosudnoj akademiji je sublimacija nestručnog pristupa
„Nacrt Zakona o Pravosudnoj akademiji (PA) je sublimacija jednog nedemokratskog, nestručnog pristupa, nerazumevanja podele vlasti i vladavine prava, kao i nerazumevanja potrebe da se pravosuđe ojača i ohrabri, kada je u pitanju i nezavisnosti i samostalnost pravosuđa“, kaže sudija Apelacionog suda u penziji i član CEPRIS-a Savo Đurđić na tribini „Da li će Pravosudna akademija oblikovati budućnost pravosuđa“ u Novom Sadu.
Tribina “Ima li zaštite za tužioce sa integritetom?”
Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS) i Udruženje građana Peščanik pozivaju vas na diskusiju “Ima li zaštite za tužioce sa integritetom?” u petak, 17. januara 2025. godine u Biznis inovacionom centru u Kragujevcu (Trg topolivaca br. 4) od 18 časova.
- 1
- 2
- 3
- …
- 49
- Next Page »