Biti žena u državi opterećenoj jačanjem desnice, kršenjima medijskih sloboda, gde svake godine u proseku preko 20 žena izgubi život od strane partnera ili člana porodice je pravi izazov, piše pravnica Mreže CHRIS u Nišu Maja Kamenov.
Da li je pravda ipak samo spora?
U vreme kada je donet „novi“ Zakonik o krivičnom postupku iz 2012. godine, mnogi teoretičari prava su kao neverne Tome odmahivali glavom tvrdeći da uvođenje tužilačke istrage neće doneti dobro krivičnom postupku, dok su donosioci ovog zakona pomalo ljutito to osporavali, tvrdeći da će naprotiv uvođenjem novih instituta (u vidu tri vrste sporazuma sa tužiocem) krivični postupak postati mnogo brži i efikasniji i skratiti trajanje suđenja, piše zamenik javnog tužioca u Tužilaštvu za organizovani kriminal Dubravka Dmitrović.
Slučaj neustavnosti odredbe Zakona o opštem upravnom postupku – objektivni rokovi kao prepreka vanrednim pravnim lekovima
Tekst koji sledi može se smatrati svojevrsnim nastavkom prethodnog. U novembru smo pisali o odluci Ustavnog suda, značajnoj za ostvarenje ljudskih prava, u kojoj je utvrđena neustavnost i suprotnost Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima odredbe Zakona o prekršajima, piše doktorand međunarodnog prava i član CEPRIS-a Sreten Bjeličić.
Šta (ni)smo saznali iz izveštaja sa javne rasprave?
Nakon krajnje neprimerene situacije, da predlog zakona bude upućen u Skupštinu pre nego što se objavi izveštaj sa sprovedene javne rasprave (17.1.2023) i protesta organizacija koje su dale predloge, Ministarstvo pravde je veoma brzo reagovalo, objavivši 20.1.2023. taj izveštaj i impozantan (na preko 200 stranica) spisak dobijenih predloga kao i razloga za njihovo odbijanje (u velikoj većini slučajeva) ili pak prihvatanje (u manjem delu), piše programski direktor Transparentosti Srbija Nemanja Nenadić.
Istaknuti pravnici kao nesudijski članovi pravosudnih saveta – politička heterogenost umesto političke neutralnosti
Od početka procesa izmene Ustava 2017. godine, koje je vodilo Ministarstvo pravde, centralno pitanje je bilo – sastav budućih pravosudnih tela, piše predsednica YUCOM-a dr Katarina Golubović.
Šta nije dobro rešeno u nacrtima zakona o pravosudnim savetima?
Nacrti pravosudnih zakona, koji su bili na javnoj raspravi do 15. januara 2023, sadrže mnoge odredbe koje su sporne zbog toga što stvaraju rizike od korupcije, ne sadrže dovoljno antikorupcijskih mehanizama ili zbog drugih normativnih manjkavosti, piše programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić.
Fiktivna nezavisnost sudstva se legalizuje bez okončane rasprave
Da li i kome treba Ministarstvo pravde koje ne uvažava usaglašene predloge sopstvene Radne grupe za izradu sudskih zakona ili Vlada koji ne sprovodi zaključak o javnoj raspravi? Nikome. Osim održavanju iluzije naročitog uspeha i zaštiti nagomilanih privilegija ljudi sa vrha piramide vlasti i moći. Najmanje pravosuđu, njegovoj dograđenoj ustavnoj ulozi i reformi koja izmenama sistemskih zakona treba da unapredi nezavisnost sudstva i samostalnost javnog tužilaštva, piše sudija u penziji i član CEPRIS-a Savo Đurđić.
Mamac za poslušne
Čitalac se seća da je pre nešto više od godinu dana Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo utvrdio Nacrt akta o promeni Ustava za čitavih 2 minuta i 27 sekundi. Odbor je tada uspostavio sprint-tempo u rešavanju srpskog pravosudnog pitanja. Stoga ne čudi što se 5 pravosudnih zakona našlo u skupštinskoj proceduri 17. januara, samo dan i po (36 sati) nakon završetka javne rasprave, piše pravnica i članica CEPRIS-a Sofija Mandić.
Sledeći korak
Put u nepoznato nastavljen je, sa istom neizvesnošću svojstvenoj Nacrtu zakona o javnom tužilaštvu, i izradom Nacrta zakona o sudijama. Zato je bilo izuzetno značajno da Agencija za spečavanje korupcije bude u prilici da se o njima izjasni, piše advokat Robert A. Sepi.
Petrović Škero: Ostavka je ovde teška reč, izmenama Ustava građani dobili malo
“Nekoliko dana nakon završetka javne rasprave, Skupštini Srbije predati su nacrti zakona. I tu je naglo prekinuta javna diskusija. I ja se pitam da li je ta javna diskusija bila prava? Ako su zakoni već u skupštini, a poslednju javnu diskusiju smo imali pre 10-tak dana, sve više verujem da nije služilo ničemu osim predstavi“, kaže sudija i članica CEPRIS-a Vida Petrović Škero za N1. Pita se i da li je sve odrađeno zbog „stvarne potrebe da napravimo nešto novo ili je potrebno da damo EU to što traži“.
- 1
- 2
- 3
- …
- 32
- Next Page »