CEPRIS

  • Email
  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter
  • Naslovna
  • O nama
    • Ko čini CEPRIS?
    • Saradnici CEPRIS-a
    • “Slučaj CEPRIS”
    • Statut CEPRIS-a
    • Program Centra za pravosudna istraživanja
  • Aktivnosti
    • Stručni skupovi
    • Edukacija
    • Istraživanja i Analize
    • Projekat “All Eyes on Justice”
    • Projekat “Deset rasprava o pravosuđu”
  • Vesti
    • Najnovije vesti
    • Reakcije
    • CEPRIS u Medijima
    • Lični stavovi
    • Stav CEPRIS-a
  • Događaji
  • Podcast
  • Pravosuđe u slikama
  • Kontakt
  • Kako se finansiramo?
You are here: Home / Najnovije vesti / Lazić: Tužilaštvo štiti režim, a ne javni interes

Lazić: Tužilaštvo štiti režim, a ne javni interes

„Kod nas se svi medijski ili politički predmeti dodeljuju istim tužiocima po tužilaštvima. Isti tužilac u jednom tužilaštvu odlučuje o svim incidentima koji se dogode na protestima, da li je u pitanju krivično delo, prekršaj ili nema ničega. To je ogromna poluga moći i uticaja u rukama jednog čoveka“, kaže tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i članica CEPRIS-a Bojana Savović na tribini “Ima li zaštite za tužioce sa integritetom?” u Kragujevcu.

Januar 25, 2025 Dunja Rakic

Foto: Screenshot/Pescanik

Kako objašnjava Savović, jedan do dva tužioca u svakom tužilaštvu radi na predmetima koji dobijaju medijsku pažnju.

„U Višem javnom tužilaštvu je to podignuto na veći nivo, pa je tako formalno određen jedan tužilac kao kontakt tačka za sve slučajeve krivičnog dela nasilje na sportskim priredbama. To podrazumeva stadione, utakmice i navijače, ali i sve demonstracije. To su prilično velike pogodnosti“, naglašava tužiteljka.

Tužilac Apelacionog suda u Novom Sadu Radovan Lazić kaže da tužilaštvo štiti režim, a ne javni interes, zato što se tužilaštvo može kontrolisati od strane režima upravo preko tog načina dodele predmeta. 

„U Srbiji ima oko milion predmeta, a možda oko 50 onih za koje je zainteresovana javnost, ti predmeti dolaze kod onih tužilaca za koje njihov šef proceni da će apsolutno poslušati sve što im se kaže“, objašnjava Lazić i dodaje da je najviše takvih predmeta u Beogradu.

Lazić naglašava da dva meseca posle pada nadstrešnice i dalje nemamo odgovor na pitanje da li neko ispituje finansijsku pozadinu toga. 

„Građane revoltira kada tužilaštvo postupa kao karika u lancu radi zadovoljavanja zahteva i potreba onih koji imaju vlast, moć i uticaj“, kaže Lazić.

Savović objašnjava da je tužilaštvo dužno ne samo da nepristrasno postupa u svakom predmetu, već i da ostavlja utisak nepristrasnosti. 

„U slučaju nadstrešnice to znači da je tužilaštvo dužno da obaveštava javnost, ali i da brani utisak nepristrasnosti, pogotovo ako imamo po društvenim mrežama da nedostaje dokumentacije, da se razvlači materijal, da se nešto prikriva. Tužilaštvo tad mora da izlazi, drži konferencije za medije, objašnjava građanima šta su radili i kako su radili. Meni je neprihvatljiva teza da se tužioci prikažu kao potpuni amateri i neznalice, koji ne znaju da odrede koje bi to informacije mogli da kažu javnosti, a da ne ugroze istragu“, kaže ona. 

Lazić ističe da se javlja trend zadržavanja od 48 sati za dela koja ranije nisu to podrazumevala. 

„Pa tako uništenje i oštećenje tuđih stvari. Nikada se za to nije odobravalo zadržavanje, a sad se odobrava. Zašto se odobrava? Zašto tužilaštvo odstupa od redovne prakse?“, pita tužilac.

Tužiteljka Savović naglašava da se incident u kojem je neko oštetio stakla na prostorijama SNS goni kao krivično delo po službenoj dužnosti. Ona podseća da je u pitanju krivično delo samo ako je reč o imovini u vlasništvu države. 

„To su benigna dela po zaprećenoj kazni i nikad se niko niej zadržavao, čak i kad je oštećena imovina države“, kaže tužiteljka.

Savović objašnjava kako bi automatska dodela predmeta u tužilaštvu znatno smanjila trgovinu uticajem „koja je kod nas široko rasprostranjena i bez ograničenja“.

„Kad se primeni princip kompjuterske tj. automastske, slučajne dodele predmeta, praktično se gubi mehanizam kontrole nad tužlaštvom“, zaključuje Lazić. 

Related

About Dunja Rakic

Ostavite komentar Odustani od odgovora

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su prikazana sa zvezdicom *

CEPRIS

Nevladina organizacija za proučavanje, istraživanje i obuku u pravosuđu

Beograd, Njegoševa 22
tel:011/451 3051
info@cepris.org

Prijavi se na newsletter

Najnoviji tekstovi

  • Review of the Draft Text of the Criminal Code and the Criminal Procedure Code Amendments
  • Tribina „Radne verzije KZ i ZKP: Teorija, praksa i posledice“ 30. aprila u Novom Sadu
  • Savović: Pooštravanje krivičnih kazni čist populistički akt
  • Osvrt na radni tekst novela Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku
  • Diskusija “Reforma KZ i ZKP: Između potreba i posledica” 15. aprila u Beogradu
  • Istraživanje: Percepcija o praktičnim pravničkim znanjima i veštinama stečenim tokom studija i pripravničkog rada
  • Jovanović: Nedovoljno pravne prakse na fakultetima
  • Email
  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter

Stranice:

  • Centar za pravosudna istraživanja
  • “Slučaj CEPRIS”
  • CEPRIS u medijima
  • Događaji
  • Ko čini CEPRIS?
  • Kontakt
  • Lični stavovi
  • Najnovije vesti
  • Podcast
  • Reakcije
  • Stav CEPRIS-a
  • Projekat “All Eyes on Justice”

CEPRIS Copyright © 2025 · Log in