Autor: CEPRIS

Pravosudni zakoni u skupštinskoj proceduri samo 36 sati po završetku javne rasprave

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost da je pet predloga pravosudnih zakona usvojeno od strane Vlade Republike Srbije i ušlo u skupštinsku proceduru 17. januara 2023. godine svega 36 časova od završetka javne rasprave. Na ovaj način dovodi se u pitanje smisao javne rasprave, održanih 5 sastanaka sa stručnom javnosti, kao i više od 50 priloga sa komentarima koje su dostavljeni Ministarstvu pravde, koje je bilo praktično nemoguće razmotriti u tom roku.

Dok čekamo da neko drugi nešto za nas uradi

Pitanja koja se neminovno nameću u vezi sa donošenjem seta novih pravosudnih zakona su: Da li su ova ili bilo koja druga zakonska rešenja dovoljna da probude hrabrost kod nosilaca javnotužilačke funkcije, piše zamenik javnog tužioca u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, Bojana Savović.

Korak napred u nepoznato

Borba za nezavisnost i samostalnost pravosuđa zahteva nešto više od pukog “prenošenja” ustavnih amandmana u zakone posvećene sudijama i javnim tužiocima, piše advokat Robert A. Sepi.

Gde je transparentnost u nacrtima zakona o radu pravosuđa?

Javna rasprava u vezi sa setom nacrta zakona o pravosuđu je u toku i traje do 15. januara 2023. godine. Prevashodni cilj donošenja zakona je usklađivanje sa izmenama Ustava iz februara 2022. godine, odnosno da se pravosudnim organima obezbedi veća nezavisnost i unapredi njihov položaj, piše istraživačica u Partnerima za demokratske promene Srbije Kristina Kalajdžić.

Nije teško biti u pravu – medijacija u potrošačkim sporovima

Zamislite situaciju iz svakodnevnog života u kojoj odete u prodavnicu i kupite cipele, a u roku od tri meseca od kupovine odlepi se đon. Revoltirani podnesete reklamaciju trgovcu, ali vas on odbije uz obrazloženje da niste adekvatno koristili obuću, a vi posle toga ne znate šta da radite, piše sudijski pomoćnik Osnovnog suda u Somboru Nemanja Rilke.

Otkud sada treba da platim i sudske takse?

Кoliko ima različitih ljudi i odnosa među njima, očigledno isto toliko ima različitih advokata i odnosa advokata sa klijentima, piše sudija Osnovnog suda u Novom Sadu Ana Burić.

Primedbe na nacrte Zakona o javnom tužilaštvu i Visokom savetu tužilaštva

Nakon što je prošle godine Skupština Srbije proglasila Akt o promeni Ustava, javila se potreba za izmenom dva tužilačka zakona – Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o Visokom savetu tužilaštva. Početkom decembra 2022. godine Ministarstvo pravde je objavilo nacrte navedenih zakona i zakazalo javne rasprave povodom primedbi, predloga i sugestija u vezi sa nacrtima. CEPRIS je iskoristio svoje pravo i dostavio Ministarstvu pravde Polazne osnove za usvajanje tužilačkih zakona, nakon toga Primedbe na njihove radne verzije, a sad i Primedbe na nacrte pomenutih zakona.

Primedbe na nacrte Zakona o sudijama, uređenju sudova i Visokom savetu sudstva

Nakon što je prošle godine Skupština Srbije proglasila Akt o promeni Ustava, javila se potreba za izmenom tri sudska zakona – Zakona o sudijama, Zakona o uređenju sudova i Zakona o Visokom savetu sudstva. Početkom decembra 2022. godine Ministarstvo pravde je objavilo nacrte navedenih zakona i zakazalo javne rasprave povodom primedbi, predloga i sugestija u vezi sa nacrtima. CEPRIS je iskoristio svoje pravo i dostavio Ministarstvu pravde Polazne osnove za usvajanje sudskih zakona, nakon toga Primedbe na njihove radne verzije, a sad i Primedbe na nacrte pomenutih zakona.

Želim da dam otkaz, koja su moja prava?

Za nekoga ko zna kojim poslom želi da se bavi i može to da ostvari – da uživa u svom radu i pritom obezbedi egzistenciju sebi (i članovima porodice), da se razvija profesionalno, svaki radni dan je ispunjen zadovoljstvom i smislom, piše sudija Osnovnog suda u Kragujevcu Jelena Janković.

Pravosudne reforme nakon promene Ustava: Potencijal za smanjenje, ali i institucionalizaciju političkog uticaja na pravosuđe

Sofija Mandić iz Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) je istakla da je javnost uveravana da će nesavršena ustavna rešenja biti popravljena novim zakonima, međutim da se sada vidi da se može dogoditi samo obrnuto – da se ustavna rešenja zakonima mogu samo dodatno okruniti. “Zakon ne može „probiti“ granice Ustava, te smo ostavljeni sa lošim i polovičnim rešenjima koja smo usvojili u januaru”, istakla je Mandić.