Foto: UNS
U organizaciji Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS), u Press centru UNS-a održana je diskusija „Javnost rada pravosudnih saveta u Srbiji“, na kojoj su predstavljeni nalazi najnovijeg Izveštaja o javnosti rada Visokog saveta sudstva (VSS) i Visokog saveta tužilaštva (VST) za 2025. godinu.
Autorka izveštaja i izvršna direktorka CEPRIS-a Sofija Mandić ukazala je da postoje pozitivni pomaci u pogledu javnosti rada saveta, poput toga da je VSS u maju prošle godine počeo da snima i objavljuje sednice, sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na VST, i uz postojanje “asimetrije” imajući u vidu da VSS sednice objavljuje u “odloženom režimu”, dok je sednice VST moguće uživo pratiti. Mandić je navela da sednice saveta imaju svoju stabilnu publiku, imajući u vidu da je tokom 2025. godine svaka sednica VSS u proseku imala više od 3.000 pregleda, a sednica VST više od 4.000 pregleda, ukazujući da publika nije samo stručna, već da podazumeva i medije i građane. Pozitivnim je ocenila i to što je VSS počeo da objavljuje zapisnike o radu u kojima nisu zatamnjeni podaci o glasanju, kao i to što su oba saveta krajem 2025. godine usvojila komunikacione strategije.
Ukazala je i na negativne tendencije koje se nastavljaju iz prethodnih godina, poput izmeštanja sednica iz javnog režima u elektronski ili telefonski, navodeći da je 56 odsto sednica VSS održano elektronskim putem, a 62 odsto sednica VST elektronskim ili telefonskim putem.
Mandić je dalje dodala da u oba saveta nedostaje PR služba ili osoba zadužena za odnose s javnošću što je i konstatovano u njihovim komunikacionim dokumentima.
“Nema neposredne komunikacije sa javnošću jer sve što se dešava ili ima veze sa javnošću sednica ili ima veze sa saopštenjima za javnost.. tokom prošle godine nismo videli nijednu konferenciju za štampu oba saveta, a bilo je puno povoda za to.”
Posebno je skrenula pažnju i na nedostatak adekvatno istaknutih informacija o tome ko su lica koja su zadužena za zaštitu od neprimerenog uticaja i na koji način se njima može obratiti, što je ocenila kao “neku vrstu demotivacije” za korišćenje tog mehanizma zaštite.
Zaključila je da javnost ne treba da bude posmatrana kao “dežurni kritizer” već da javnost i civilno društvo treba posmatrati kao potporu u izgradnji poverenja u pravosuđe, navodeći da će javnost i civilno društvo pre biti podrška ka izgradnji nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva nego izvršna i zakonodavna vlast.
Dr Miroslav Đorđević, potpredsenik VST i trenutni predsedavajući, ocenio je ovu diskusiju važnom, navodeći da je VST u postpuku otvaranja ka javnosti. Iskazao je zahvalnost na predmetnom izveštaju, rekavši da su i prethodni izveštaji CEPRIS-a o javnosti rada saveta i preporuke u njima korišćeni kao odlično sredstvo za ubzavanje mnogih pozitivnih procesa u VST.
Đorđević je naveo da se od momenta prijema poziva na ovu diskusiju VST postarao da neke od preporuka već sada ostvari, poput objavljivanja biografija i fotografija članova Saveta, kao i objavljivanja svih zapisnika sa telefonskih i elektoronskih sednica.
Kao poseban znak otvaranja ka javnosti i saradnje sa civilnim sektorom najavio je održavanje prve konferencije za novinare otvorenog tipa posle naredne redovne sednice VST planirane za 28. april.
Sudija u penziji, nekadašnji član VSS i član CEPIRS-a, Savo Đurđić, ocenio je da transparentnost oba saveta nije na zadovoljavajućem niovu, posebno imajući u vidu njihove ustavne uloge i zakonima utvrđene nadležnosti. Dodao je da bi u budućnosti javnost putem audio-vizuelnog snimanja sednica trebalo propisati zakonima, imajući u vidu da je sada to učinjeno samo podzakonskim aktima koji se lakše mogu menjati, te postoji rizik da se ta tekovina izgubi. “Važno je zadržati trend otvaranja ka javnosti… Povećao se interes javnosti za rad pravosuđa i to treba korisiti na pravi način jer samo kroz taj odnos i odgovoran rad mi možemo ići ka povratku poverenja u pravosuđe”, zaključio je Đurđić.
Ostavite komentar