CEPRIS

  • Email
  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter
  • Naslovna
  • O nama
    • Ko čini CEPRIS?
    • Saradnici CEPRIS-a
    • “Slučaj CEPRIS”
    • Statut CEPRIS-a
    • Program Centra za pravosudna istraživanja
  • Aktivnosti
    • Stručni skupovi
    • Edukacija
    • Istraživanja i Analize
    • Projekat “All Eyes on Justice”
    • Projekat “Deset rasprava o pravosuđu”
  • Vesti
    • Najnovije vesti
    • Reakcije
    • CEPRIS u Medijima
    • Lični stavovi
    • Stav CEPRIS-a
  • Događaji
  • Podcast
  • Pravosuđe u slikama
  • Kontakt
  • Kako se finansiramo?
You are here: Home / Cepris u Medijima / Iz debate o nezavisnosti sudstva izostala važna pitanja

Iz debate o nezavisnosti sudstva izostala važna pitanja

Pitanje odnosa redovnih sudova i Ustavnog suda u Srbiji, kao i normativnih rešenja za unapređenje ovih odnosa, oblast je koja nije jasno uređena i kojoj je potrebno posvetiti posebnu pažnju tokom ustavnih reformi u Srbiji, rečeno je na skupu “Odnos između sudske vlasti i Ustavnog suda” u Novom Sadu.

Septembar 4, 2018 CEPRIS

Pitanje odnosa redovnih sudova i Ustavnog suda u Srbiji, kao i normativnih rešenja za unapređenje ovih odnosa, oblast je koja nije jasno uređena i kojoj je potrebno posvetiti posebnu pažnju tokom ustavnih reformi u Srbiji, rečeno je na skupu “Odnos između sudske vlasti i Ustavnog suda” u Novom Sadu.

“Pitanja kojima se analiza bavi su izostavljena tokom debate o nezavisnosti sudstva, odnosno o promenama Ustava Srbije u oblasti pravosuđa”, upozorila je Marijana Pajvančić na skupu i dodala da analiza nudi rešenja iz Austrije, Nemačke i Poljske, koja bi mogla poslužiti u našoj ustavnoj reformi.

Kako je Pajvančić objasnila, jedno od najvažnijih pitanja koja je potrebno urediti je “koji propis reguliše nadležnost Ustavnog suda, jer dve norme u istom članu Ustava, regulišu istu situaciju različito”.

“Jedna dopušta da se nadležnosti Ustavnog suda regulišu i zakonom, a druga da nadležnosti Ustavnog suda može regulisati samo Ustav. Neophodno je izmeniti Ustav i zadržati odredbu koja propisuje da nadležnosti Ustavnog suda reguliše Ustav”, rekla je Pajvančić.

Na skupu je predstavljena istoimena uporedna analiza koju je pripremila stručnjakinja za ustavno pravo Marijana Pajvančić, a čiju izradu je podržala Fondacija Konrad Adenauer, a biće dostavljena i kao prilog ustavnim reformama u Srbiji.

Prema njenim navodima, problemi se pojavljuju i kod regulisanja odnosa u oblasti ljudskih prava, gde Ustav Srbije ne reguliše nadležnost Ustavnog suda o zaštiti ljudskih prava, već samo daje pravni instrument koji mogu da koriste lica čija prava su povređena (ustavna žalba).

Kao jedna od nejasnoća navedeno je i da nije dovoljno jasno definisano pitanje da li prava u postupcima po ustavnoj žalbi uključuju samo prava po Ustavu Srbije ili i prava garantovana međunarodnim ugovorima.

“Ustavne odredbe o statusu međunarodnih izvora prava su kontradiktorne, nepotpune i podložne različitim tumačenjima. Potrebno je otkloniti te nejasnoće, regulisati mesto koje u pravnom sistemu Srbije ima praksa međunarodnih tela za ljudska prava i propisati obavezu objavljivanja međunarodne prakse u službenom glasilu Srbije”, rekla je Pajvaničić.

Naglasila je da je potrebno otkloniti nejasnoće kod “procesnih pretpostavki za postupanje po ustavnoj žalbi”, kao i činjenicu da Ustav i Zakon ne regulišu precizno protiv kojih akata se može uložiti ustavna žalba.

“Zaštita ljudskih prava je primarna nadležnost sudova. Nadležnost sudova i Ustavnog suda u ovoj materiji nužno je razdvojiti i precizno regulisati”, preporuka je koja proizilazi iz studije.

Jedna od preporuka je i da se Ustavom garantuje pravo sudija da pred Ustavnim sudom zaštite svoja prava, ne samo od povreda prilikom odlučivanja o razrešenju, već i kod povreda koje mogu nastati prilikom odlučivanja o izboru sudija.

“Primena ovog pravnog leka ograničena je samo na odluke o prestanku sudijske funkcije, ali se ne može koristiti kada su povređena prava u postupku izbora sudija. Ustav ne reguliše zaštitu prava sudija u postupku izbora, a to pitanje nije adresirano ni u radnom tekstu Amandmana na Ustav”, upozorila je Pajvančić.

Studija govori i o pitanjima odlučivanja u sukobu nadležnosti između organa državne vlasti i sukobu nadležnosti između Ustavnog suda i suda, nadležnostima Ustavnog suda koje se odnose na status sudija, razgraničenju sudske i ustavno sudske nadležnosti u domenu zaštite ljudskih prava u postupku po ustavnoj žalbi, i slično.

Related

Ostavite komentar Odustani od odgovora

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su prikazana sa zvezdicom *

CEPRIS

Nevladina organizacija za proučavanje, istraživanje i obuku u pravosuđu

Beograd, Njegoševa 22
tel:011/451 3051
info@cepris.org

Prijavi se na newsletter

Najnoviji tekstovi

  • Izabrani novi članovi Upravnog odbora CEPRIS-a
  • Ministarstvo pravde da sprovede suštinsku javnu raspravu o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama
  • Review of the Draft Text of the Criminal Code and the Criminal Procedure Code Amendments
  • Tribina „Radne verzije KZ i ZKP: Teorija, praksa i posledice“ 30. aprila u Novom Sadu
  • Savović: Pooštravanje krivičnih kazni čist populistički akt
  • Osvrt na radni tekst novela Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku
  • Diskusija “Reforma KZ i ZKP: Između potreba i posledica” 15. aprila u Beogradu
  • Email
  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter

Stranice:

  • Centar za pravosudna istraživanja
  • “Slučaj CEPRIS”
  • CEPRIS u medijima
  • Događaji
  • Ko čini CEPRIS?
  • Kontakt
  • Lični stavovi
  • Najnovije vesti
  • Podcast
  • Reakcije
  • Stav CEPRIS-a
  • Projekat “All Eyes on Justice”

CEPRIS Copyright © 2025 · Log in