CEPRIS

  • Email
  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter
  • Naslovna
  • O nama
    • Ko čini CEPRIS?
    • Saradnici CEPRIS-a
    • “Slučaj CEPRIS”
    • Statut CEPRIS-a
    • Program Centra za pravosudna istraživanja
  • Aktivnosti
    • Stručni skupovi
    • Edukacija
    • Istraživanja i Analize
    • Projekat “All Eyes on Justice”
    • Projekat “Deset rasprava o pravosuđu”
  • Vesti
    • Najnovije vesti
    • Reakcije
    • CEPRIS u Medijima
    • Lični stavovi
    • Stav CEPRIS-a
  • Događaji
  • Podcast
  • Pravosuđe u slikama
  • Kontakt
  • Kako se finansiramo?
You are here: Home / Najnovije vesti / Kako približiti tužilaštvo građanima?

Kako približiti tužilaštvo građanima?

Danas je često prisutan tabloidan način izveštavanja, informacije su često netačne, neproverene i sadrže lični stav onih koji često i nedovoljno poznaju način funkcionisanja javnih tužilaštava. Zbog toga se osnovano može postaviti pitanje kako unaprediti poverenje građana u njihov rad, piše dr Jelena Kostić, naučna saradnica na Institutu za uporedno pravo.

Jun 18, 2020 CEPRIS

Izvor fotografije: Aleksandar Roknić / Danas

Tekst je prenet sa stranice Otvorena vrata pravosuđa.

Poverenje građana u rad javnih tužilaštava zavisi pre svega od dostupnosti, objektivnosti i blagovremenosti informacija relevantnih za javnost, a koje se tiču postupanja javnog tužilaštva. Te informacije su dostupne građanima uglavnom putem medija. Međutim, danas je često prisutan i način tabloidnog izveštavanja. Informacije su često netačne, neproverene i sadrže lični stav onih koji često i nedovoljno poznaju način funkcionisanja javnih tužilaštava. Zbog toga se osnovano može postaviti pitanje kako unaprediti poverenje građana u njihov rad?

Osim toga, treba imati u vidu i potrebu da svaki građanin bude blagovremeno obavešten o razlozima odbacivanja krivične prijave podnete nadležnom javnom tužilaštvu. To ujedno predstavlja obavezu javnog tužioca u skladu sa članom 284. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku.

Članom 282. Zakonika o krivičnom postupku propisana je sankcija za odgovorna lica u državnim i drugim organima, kao i pravnim licima koja ne dostavljaju potrebna obaveštenja javnim tužiocima u cilju donošenja odluke u vezi sa sprovođenjem istrage. Međutim, uprkos sankciji to bi trebalo da bude njihova moralna obaveza. Svojim nepostupanjem oni utiču na rad javnog tužilaštva, a što se negativno odražava na poverenje javnosti u njegov rad.

Transparentnost rada i odnos sa medijima

Prema odredbama Zakona o javnim tužilaštvima, rad javnog tužioca i zamenika javnog tužioca je javan, izuzev ukoliko zakonom nije drugačije propisano. To podrazumeva pre svega mogućnost uvida javnosti u rad javnog tužilaštva. Jedan od načina kojima se to može ostvariti jeste i adekvatan odnos i saradnja sa medijima. Međutim, to podrazumeva i unapređenje znanja novinara u vezi sa radom i načinom obavljanja poslova u javnim tužilaštivma. Navedena saradnja iziskuje kontinuiranu edukaciju kako zaposlenih u medijima, tako i zaposlenih u javnim tužilaštvima.

Jedan od načina za unapređenje te saradnje jeste i donošenje Komunikacione strategije tužilaštva od strane Državnog veća tužilaca za period od 2015-2020. godine. Prema navedenom dokumentu osnovni strateški ciljevi i prioriteti u radu Državnog veća tužilaca i Republičkog javnog tužilaštva jesu transparentnost i dostupnost, odnosno činjenje rada tužilaštva dostupnim svim građanima. Jedan od ciljeva javnih tužilaštava bi trebalo da bude omogućavanje pristupa svim informacijama od značaja za njih.[1] Međutim, trebalo bi imati u vidu i da se poverenje građana u rad javnih tužilaštava stiče i činjenjem dostupnim relevantnih sadržaja putem prezentacija na njihovim sajtovima.

Objavljivanje relevantnih informacija na sajtu

Jedan od načina putem koje bi javnost bila upoznata sa aktivnostima i radom tužilaštva jeste i otvaranje internet sajtova i redovno ažuriranje informacija koje se objavljuju na njima od strane svakog pojedinačnog tužilaštva.[2] Ukoliko se radi o medijski atraktivnom slučaju, u interesu građana jeste objavljivanje podataka o odlukama i merama (izuzev ukoliko se na taj način ne ometa istraga) koje su preduzete povodom tog slučaja.

Javna tužilaštva su i korisnici budžetskih sredstava, te bi u skladu sa obavezama koje proističu iz propisa kojima se uređuje takvo poslovanje, trebala blagovremeno da objavljuju i informacije koje se odnose na planiranje i potrošnju budžetskih sredstava, kao što su npr. finansijski planovi, planovi javnih nabavki, informacije o sprovedenim postupcima javne nabavke, i finansijsko izveštavanje, kao i objavljivanje relevantnih internih akata od značaja za jačanje integriteta.

Građanima bi značilo i objavljivanje informacije koja krivična dela se gone po privatnoj tužbi, kao i instrukcije koje sve podatke i informacije tužba mora da sadrži. Na taj način građani bi bili upoznati i sa mogućnostima tužilaštva koje postupa isključivo u vezi sa krivičnim delima koja se gone po službenoj dužnosti. Od značaja za građane jeste i upoznavanje sa problemima sa kojima se tužioci susreću u svakodnevnom radu. Jedan od njih jeste i nedostavljanje ili neblagovremeno dostavljanje dokaza od strane nadležnih organa i pravnih lica. Objavljivanje informacija o tome i češće obaveštavanje javnosti na sajtu ili putem medija od velikog je značaja za razumevanje problema sa kojima se tužilaštvo suočava u radu. To bi moglo značajno da doprinese unapređenju poverenja javnosti u njegov rad.

Integritet javnog tužilaštva i poverenje građana

Integritet javnog tužilaštva takođe utiče na poverenje građana u njegov rad.[3]  On je uslovljen integritetom tužilaca i zamenika javnih tužilaca, a što je povezano sa aktivnostima na jačanju tužilačke etike, pojačanom naporu na poštovanju pretpostavke nevinosti i sprečavanju nepravedno osuđujućih presuda.[4] Treba imati u vidu da bi te aktivnosti trebale da se odvijaju kontinuirano na nivou svakog javnog tužilaštva. Integritet javnog tužilaštva obuhvata kako integritet u odlučivanju, tako i integritet u ponašanju.[5] To bi podrazumevalo primenu različitih mera od značaja za unapređenje i jedne i druge komponente. Jedan od predloga je ozbiljan pristup izradi i sprovođenju mera iz planova integriteta na nivou svakog pojedinačnog javnog tužilaštva.

Integritet treba da utiče na tužioce da razmišljaju o tome kako će pojeinačne odluke delovati na odnos građana prema pravosudnom sistemu i poverenje javnosti u rad pravosuđa. Prema mišljenju broj 13 Konsultativnog veća evropskih tužilaca, poštovanje vladavine prava podrazumeva poštovanje najviših etičkih i profesionalnih standarda u ponašanju tužilaca prilikom vršenja i van vršenja tužilačke funkcije.[6]

Unapređenje poverenja javnosti

U cilju unapređenja poverenja javnosti u rad javnog tužilaštva potrebno je imati u vidu da uvek ima prostora za efikasnije delovanje javnih tužilaštava. Osim blagovremenog informisanja pojedinaca i državnih institucija o odlukama nadležnog javnog tužilaštva, od značaja jeste i odnos sa medijima. Značajan korak ka tome svakako jeste Komunikaciona strategija. Rezultati u praksi zavise isključivo od mera koje se preduzimaju na nivou svakog javnog tužilaštva.

Od velikog značaja za približavanje rada tužilaštva građanima jeste i obaveštavanje javnosti putem informacija koje se objavljuju na sajtu javnog tužilaštva. To doprinosu sticanju direktnog uvida građana u njihov rad, a ne posredno i isključivo putem medijskog izveštavanja.

Pored toga, treba imati u vidu i aktivnosti tužilaštava na unapređenju vlastitog integriteta na internom nivou. Tome doprinosi i ozbiljan pristup izradi i sprovođenju mera sadržanih u planovima integriteta. Institucija koja treba svojim radom da doprinosi smanjenju kriminaliteta mora vlastitim primerom da doprinese unapređenju intergiteta ne samo državnih institucija, već i svih građana.

Zbog toga približavanje tužilaštva građanima zavisi od niza aktivnosti koje se mogu sprovesti kako na internom nivou, tako i putem informacija koje se objavljuju na sajtu svakog pojedinačnog tužilaštva i unapređenju saradnje sa medijima.


[1] http://dvt.webapp.rs/wp-content/uploads/2016/05/Komunikaciona-strategija-tuzilasta-1.pdf

[2] Ibidem.

[3] G. Ilić et al. Jačanje integriteta u javnom tužilaštvu u Srbiji, Udruženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, 2019. str. 6 i 7.

[4] www.prosecutorintegrity.org

[5] G. Ilić et al. Jačanje integrtitata u javnom tužilaštvu u Srbiji, str. 6.

[6] Ibid., str. 32, Consultative Council of European Prosecutors (CCPE) Opinion No. 13(2018) of the CPPE „Independence accounatbility and ethics of prosecutors“, 23 novembar 2018.

Autor teksta je dr Jelena Kostić – naučna saradnica na Institutu za uporedno pravo

Related

Ostavite komentar Odustani od odgovora

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su prikazana sa zvezdicom *

CEPRIS

Nevladina organizacija za proučavanje, istraživanje i obuku u pravosuđu

Beograd, Njegoševa 22
tel:011/451 3051
info@cepris.org

Newsletter

Najnoviji tekstovi

  • 26. maj 2023.
  • Oduzimanje imovine
  • Izabrani u senci tragedije
  • Privremeno i povremeno – i tako sve do penzije?
  • Postupak poništavanja diploma magistarskih i doktorskih studija
  • Bosi građani
  • Prvi put smo saglasni: svi smo krivi
  • Email
  • Facebook
  • Instagram
  • Twitter
  • Podrži rad Ceprisa

Stranice:

  • Centar za pravosudna istraživanja
  • “Slučaj CEPRIS”
  • CEPRIS u medijima
  • Događaji
  • Ko čini CEPRIS?
  • Kontakt
  • Lični stavovi
  • Najnovije vesti
  • Podcast
  • Reakcije
  • Stav CEPRIS-a
  • Projekat “All Eyes on Justice”

CEPRIS Copyright © 2023 · Log in