CEPRIS upozorava da se u slučaju nedavnog pretresanja prostorija Rektorata pokazuju negativne posledice primene tzv. Mrdićevih zakona koji su i dalje na snazi, uprkos brojnim najavama da će njihova primena biti preispitana ili potpuno obustavljena.
Naime, javna tužiteljka Milena Đorđević se prigovorom zbog nezakonitosti neosnovanosti suprostavila obaveznom uputstvu Glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenada Stefanovića kojim joj je naloženo da prisustvuje pretresu prostorija u Rektoratu. Glavni javni tužilac Apelacionog javnog tužilaštva u Beogradu Tomislav Kilibarda je takav prigovor odbio bez adekvatnih pravnih argumenata, kršeći načelo samostalnosti javnih tužilaca.
Ovo je nastavak negativnih efekata tzv. Mrdićevih zakona koji omogućavaju da o prigovoru javnih tužilaca umesto kolektivnog organa Visokog saveta tužilaštva sada odlučuje jedna osoba. U konkretnom slučaju se radi o javnom tužiocu koga je 2021. godine na funkciju predložila Vlada a izabrala Narodna skupština, neposredno pred ukidanje takvih političkih izbora ustavnim amandmanima.
Pored nepravnih i kolokvijalnih termina kojima ovo rešenje obiluje, u njemu se više puta naglašava da se radi o predmetu od “visokog javnog interesa”, da je radnja pretresanja bila “od izuzetne važnosti”, te da će “biti medijski ispraćena”. Sve to dovodi do zaključka da za predmete koje je neko proglasio predmetima od javnog interesa ili medijski interesantnim ne važe zakonska pravila, sve zbog tobožnje hitnosti i efikasnosti.
Ovde je reč o primeru zloupotrebe hijerarhijskih ovlašćenja glavnih javnih tužilaca koje su omogućili tzv. Mrdićevi zakoni, a koji nam je samo sticajem okolnosti poznat. Postoji bojazan da je stvaran broj sličnih odluka u tužilačkoj hijerarhiji daleko veći, te da je šteta od njihove primene nemerljiva.
Ostavite komentar