Autor: CEPRIS

U susret referendumu: Da li je Vučić stvarno za? ▶ Tanasije Marinković

Kako je ideja vodilja promene Ustava otklanjanje političkog uticaja na sudstvo i tužilaštvo, poslednja predreferendumska epizoda podkasta “Pritisak” posvećena je pritiscima kojima se CEPRIS bavio u publikaciji “Odgovornost predsednika za povredu Ustava – zabrana uticaja na sudije”, objavljenoj tokom jeseni 2021. godine. Ona predočava dokaze da je predsednik republike Aleksandar Vučić od svog izbora 2017. pa zaključno sa polovinom 2020. godine, svojim javnim nastupima intezivno uticao na sudije i tužioce i time prekršio Ustav najmanje 25 puta. O tome da li vlast koja vrši uticaj na rad, kako tužilaštva, tako i sudstva, ima legitimitet i kredibilitet da predlaže ustavne promene, koje upravo treba da otklone uticaj zakonodavne i izvršne vlasti na pravosuđe, razgovarali smo sa redovnim profesorom Ustavnog prava Pravnog fakulteta u Beogradu i autorom studije dr Tanasijem Marinkovićem.

U susret referendumu za izmenu Ustava - Intervju sa Miodragom Jovanovićem u Paragrafu Jasna tendencija vlasti da “prokrijumčari” odredbe koje kriju neke druge motive

Potvrde li se postojeće izmene Ustava, biće učinjen korak napred, ali polovičan. Voleo bih da me stvarnost demantuje, ali sumnjam da će u postojećem društveno-političkom ambijentu te promene dovesti do vidljivijih rezultata – npr. da tužilaštvo predano radi svoj posao gonjenja svih učinilaca krivičnih dela, uključujući i onih na najvišim političkim položajima, kao i da sudstvo u stvarnosti dela kao istinska grana vlasti, koja uspeva da održi poverenje javnosti u svoju nezavisnost i nepristrasnost, kaže profesor Pravnog fakulteta Miodrag Jovanović u intervjuu za Paragraf pred sutrašnji referendum o promeni Ustava.

Ustavne promene – depolitizacija pravosudne grane vlasti ili konzerviranje postojećeg stanja?

Referendum zakazan za 16. januar 2022. godine odnosiće se na promenu Ustava u delu Uređenje vlasti, tj. odeljcima koji se odnose na sudove i javna tužilaštva, kao i nekoliko drugih povezanih članova. S obzirom na to da se radi o temi o kojoj građani nemaju dovoljno informacija, namera autora jeste da se u ovom tekstu kritički osvrne na ključne potencijalne novine, odgovarajući na pitanje, da li predložene ustavne promene zaista vode depolitizaciji sudske grane vlasti, piše istraživač Centra za evropske politike Sava Mitrović.

CEPRIS-ov Model Amandmana za promenu Ustava

U želji da što bolje informišemo građane o čemu se izjašnjavaju na referendumu u nedelju, 16. januara 2022. godine, predstavljamo vam zvaničnu, lektorisanu verziju Modela Radne grupe CEPRIS-a za promenu Ustava na srpskom i engleskom jeziku.

Promene ustavnih odredaba o javnom tužilaštvu – stručni ugao

Sud i javno tužilaštvo, koji čine pravosudni sistem dugo godina su izloženi kritici i to u pogledu ustavne i zakonske regulative, institucionalnog, kao i ličnog kapaciteta, ali i uopštenih i paušalnih napada da je pravosuđe u izolaciji, da je podložno političkim uticajima, da su zbog starih predmeta građani prinuđeni da čekaju na pravdu i ostvarivanje svojih prava, piše zamenik javnog tužioca Gordana Krstić.

U susret referendumu: Mnogo bi bilo i loš Parlament i loš Ustav ▶ Goran Ilić

U susret referendumu 16. januara 2022. godine, na kojem će se glasati o promeni Ustava Srbije, razgovarali smo sa Goranom Ilićem, zamenikom republičkog javnog tužioca, članom Udruženja tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije i članom Radne grupe za izradu Akta o promeni Ustava. Da li će promene Ustava omogućiti načelni cilj da se pravosuđe osamostali? Kako trenutno izgleda tužilaštvo, a kakvo predviđa tekst novog Ustava? Da li je nedostatak političkog konsenzusa nadomešćen konsenzusom sa jednim delom struke? Kako i zašto je došlo do uključivanja strukovnih udruženja u Radnu grupu za promenu Ustava? Zašto građani nemaju poverenje u tužilaštvo i kako to može da se promeni?

U susret referendumu: Skriveni ustavni amandmani ▶ Vida Petrović-Škero

U susret referendumu 16. januara 2022. godine, na kojem će se glasati o promeni Ustava Srbije, razgovarali smo sa Vidom Petrović Škero, nekadašnjom predsednicom Vrhovnog suda Srbije i članicom CEPRIS-a. Da li će ovaj ustav uspeti da otkloni mogući politički pritisak na pravosuđe i obezbedi nezavisnost sudstva ili će institucionalni pritisci sada postati lakši? Zašto se uopšte menja Ustav? Šta piše u Aktu o promeni Ustava? Da li se ustavni referendum sprovodi u skladu sa Zakonom o referendumu i narodnoj inicijativi? Kako je došlo do toga da je manje od 10 odsto građana informisano o promenama Ustava i koji su to argumenti protiv, a koji za predložene ustavne amandmane?

Policija na građanskim protestima: na papiru i u praksi

Kraj 2021. godine obeležili su ekološki protesti. Građani su se mirno okupljali tri subote zaredom, blokirajući ključne saobraćajnice u više od 50 gradova Srbije. Postupanje policije tokom, ali i u danima pre protesta i nakon njega, predstavlja razlog za zabrinutost. Ukazaćemo na tri ključna problema iz ugla obaveze države da poštuje i štiti ustavom garantovanu slobodu okupljanja građana Srbije, piše istraživač BCBP-a Bojan Elek.