Drugi izveštaj CEPRIS-a o javnosti rada pravosudnih saveta tokom 2023. i 2024. godine rezultat je rada članice CEPRIS-a i pravnice Sofije Mandić. Cilj ovog izveštaja je da pobudi interesovanje javnosti za rad pravosudnih saveta jer je javnost rada svih organa javne vlasti, pa i onih koji upravljaju tužilaštvom i sudstvom, neophodan kontrolni mehanizam na putu uspostavljanja vladavine prava.
Beljanski: Sud mora da ostane u ulozi nepristrasnog posmatrača
„Sud mora imati ulogu nepristrasnog posmatrača koji samo izuzetno može da izvodi određene dokaze kao što je to sadašnjim zakonom propisano, a sudovi i sada često prekorače ta svoja ovlašćenja, pa se stavljaju na stranu tužilaštva i pomažu u dokazivanju“, kaže advokat i član CEPRIS-a Vladimir Beljanski komentarišući izmene Zakona o krivičnom postupku, odnosno mogućnost da i sud prikuplja dokaze, a ne samo tužioci.
CEPRIS se obratio Venecijanskoj komisiji zbog spornih izjava sudije Vladana Petrova
Sudija Ustavnog suda i član Venecijanske komisije za Srbiju profesor Vladan Petrov u nedavnim medijskim nastupima kontinuirano krši svoju dužnost da kao član Venecijanske komisije postupa u skladu sa principima nezavisnosti i nepristrasnosti propisanim Kodeksom ponašanja članova Venecijanske komisije. Zato smo pozvali Venecijansku komisiju da preduzme odgovarajuće mere i da adekvatnom reakcijom spreči dalje neetičko ponašanje svojih članova, koje takođe podriva značajan autoritet Komisije u Srbiji.
The Model Rulebook on Administration in the Public Prosecutor’s Office
As the Minister of Justice, despite the legal deadline, has still not adopted the Rulebook on Administration in the Public Prosecutor’s Office, the work of the CEPRIS working group on the Model Rulebook has largely been completed, and CEPRIS is making it available to the public. The Model Rulebook on Administration in the Public Prosecutor’s Office is the result of the work of public prosecutor Bojana Savović, together with her collaborators – public prosecutor Radovan Lazić and lawyer Milan Momčilović.
Da li biste zapratili Vaš sud na Instagramu?
Saznanje da brazilski Vrhovni savezni sud, osim svoje internet stranice, ima aktivan Instagram nalog sa preko četiristo sedamdeset hiljada pratilaca, TikTok nalog sa preko osamdeset četiri hiljade pratilaca, te nalog na striming servisu Spotify na koji je do sada postavljeno 129 podkasta u kojima novinari i predstavnici specijalizovane službe suda za društvene medije komentarišu zanimljivu i značajnu praksu suda, nužno nas navodi na razmišljanje o načinu na koji sudovi u Srbiji komuniciraju sa najširom javnošću, piše naučna saradnica Instituta za uporedno pravo Ana Knežević Bojović.
Nasilje u porodici – multisektorskom saradnjom do pravde
Nasilje u porodici od početka novog milenijuma prestaje biti privatna stvar svakog doma i familije i konačno postaje vidljiv, opštedruštveni problem koji zahteva značajnu regulativu u mehanizmima obezbeđenja zaštite i bezbednosti za žrtve, te sankcija za počinioce, piše specijalista medijacije Ivana Kulić.
Naknada štete pravnih lica u pravu medija
Zakon o javnom informisanju i medijima uređuje pravila o javnom informisanju i obezbeđuje i štiti iznošenje, primanje i razmenu informacija, ideja i mišljenja putem medija. Šta je ovim zakonom zabranjena informacija, ko ima pravo na tužbu u slučaju njenog iznošenja i zbog čega, između ostalog, objašnjava advokatica Dejana Ukropina.
Lazić: Tužilaštvo štiti režim, a ne javni interes
„Kod nas se svi medijski ili politički predmeti dodeljuju istim tužiocima po tužilaštvima. Isti tužilac u jednom tužilaštvu odlučuje o svim incidentima koji se dogode na protestima, da li je u pitanju krivično delo, prekršaj ili nema ničega. To je ogromna poluga moći i uticaja u rukama jednog čoveka“, kaže tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i članica CEPRIS-a Bojana Savović na tribini “Ima li zaštite za tužioce sa integritetom?” u Kragujevcu.
Komunikacija sudova sa posebno osetljivim grupama
Pod posebno osetljivim društvenim grupama, podrazumevaju se one grupe stanovnika koje se nalaze pod rizikom od socijalne isključenosti i siromaštva. To su osobe sa invaliditetom, deca, mladi, žene, starije osobe, pripadnici etničkih grupa, pripadnici LGBTI zajednice, neobrazovana lica, nezaposleni, izbegla i interno raseljena lica i stanovništvo koje živi u seoskim sredinama, piše naučna saradnica na Institutu za uporedno pravo Jelena Kostić.
Novčana nadoknada za slučaj nezaposlenosti
Кo se smatra nezaposlenim i koja prava ima nezaposleni, objašnjava sudija Bojana Simonović.
- 1
- 2
- 3
- …
- 100
- Next Page »