CEPRIS organizuje Rasprave o pravosuđu u Nišu – 10, 11, 14. i 15. juna
CEPRIS u okviru projekta “Deset rasprava o pravosuđu” organizuje četiri razgovora u Nišu 10, 11, 14. i 15. juna 2021. godine od 17h u Kafiću Zapis, Lole Ribara 4.
CEPRIS u okviru projekta “Deset rasprava o pravosuđu” organizuje četiri razgovora u Nišu 10, 11, 14. i 15. juna 2021. godine od 17h u Kafiću Zapis, Lole Ribara 4.
Savet Evrope je usvojio niz dokumenata u borbi protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i, u manjoj meri, rodnog identiteta. Srbija je postala članica Saveta Evrope 2003. godine i na taj način na sebe preuzela obaveze u poštovanju značajnog korpusa ljudskih prava, koji uključuje i potrebu za unapređenjem položaja LGBT osoba, piše pravni savetnik Beogradskog centra za ljudska prava Vuk Raičević.
Nije prvenstveno reč o tome da ima vrlo upućenih i kompetentnih za ovu temu koji nisu pozvani na javno slušanje, ni o konceptu, načinu i rokovima organizovanja ovih aktivnosti. Radi se, iznad svega, o nedostatku svesti, o potrebi da se u ovim aktivnostima obezbedi maksimum poštovanje Ustava, struke i demokratska procedura, od kojih zavisi budućnost ne samo pravosuđa, nego i društva u celini, bar u pogledu vladavine prava, piše sudija Savo Đurđić.
Povodom premijerkine izjave da je „u mandatu ove Vlade mnogo urađeno“ za unapređivanje vladavine prava, pravnica Sofija Mandić kaže za Danas da bi bilo dobro da čujemo šta je tačno urađeno što bi moglo da dovede do značajno boljih ocena, naročito imajući u vidu da mandat ove Vlade traje nešto više od šest meseci.
Sudska statistika i drugi zvanični dokumenti sa podacima o radu pravosudnih organa, ne pružaju dovoljno pouzdanu osnovu za uočavanje stvarnih problema, a daju isključivo „pogled iz aviona“ u kojem se gubi perspektiva pojedinca koji traži pravdu pred sudom, piše programski menadžer Centra za evropske politike Dušan Protić.
Poreski problemi sa kojima se kripto zajednica u Srbiji susreće ili će se tek susretati ostali su u senci sukoba koji je nastao između frilensera i Poreske uprave, piše advokat Ilija Rilaković.
„Pogledajte nekoliko sednica parlamenta, način na koji su poslanici govorili o pravosuđu. Treba da se zapitamo da li je realno od tog i takvog Parlamenta očekivati da će doneti nezavisnot pravosuđa”, rekao je sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić u emisiji “Pregled dana” NewsMax Adrie.
O tome koji su to izazovi u obezbeđenju ujednačene primene i tumačenja prava EU, piše u novom blogu za Otvorena vrata pravosuđa sudija Prekršajnog suda u Kruševcu Dušan Milošević.
Prošlog četvrtka skupštinski Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo usvojio je predlog izmene Ustava u oblasti pravosuđa, a odluci je prethodilo javno slušanje, gde se nisu čuli glasovi Visokog saveta sudstva, Državnog veća tužilaca i nevladinih organizacija poput YUCOM-a i Centra za pravosudna istraživanja. A i oni koji su sastanku prisustvovali konstatuju da nije bilo reči o debati.
Iako se na osnovu dugogodišnjeg iskustva lako može zaključiti da spremnost, otkrivanje i rešavanje slučajeva korupcije na visokom nivou zavisi od vanpravnih elemenata, poput političke podrške (koja bi, paradoksalno, trebalo da dođe upravo od onih koji bi bili potencijalna meta takvih istraga), to ne znači da bi naš sistem za borbu protiv korupcije bio dovoljno dobar, sve i kada bi se ovaj čvor nekako razvezao, piše programski direktor Transparetnosti Srbija Nemanja Nenadić.