Sadržinski posmatrano, odredbe o sudstvu mogu se razvrstati u dve grupe. Prvoj grupi pripadaju one intervencije koje su uveliko zagovarale struka i Evropa, a odnose se na ispravljanje najvećih slabosti važećeg ustava. Drugoj grupi pripadaju one odredbe koje su zadržane, a morale su da budu brisane, izmenjene ili dopunjene, naročito posle 15 godina intenzivnog domaćeg i međunarodnog bavljenja njima, piše prof. dr Pravnog fakulteta u Beogradu Tanasije Marinković.
U susret promenama Ustava
Za pohvalu je što su u sastav Radne grupe za promenu Ustava ušli predstavnici strukovnih udruženja Društva sudija Srbije i Udruženja tužilaca Srbije. Međutim, zabrinjava što je među jedanaest članova te grupe jedan profesor, jedan tužilac i jedan sudija, piše redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Tanasije Marinković.
Pajvančić: Momenat za promenu Ustava Srbije bio još 2006. godine, kad je i donet
Na raspravi “Dobre, loše i zle ustavne promene” govornici su se saglasili da su Srbiji neophodne ustavne promene, pre svega jer je građanima neophodno da žive u državi koja garantuje njihova prava. Međutim, kako ističe sudija Savo Đurđić, ustavni referendum će se sprovoditi u krajnje podeljenom, nezainteresovanom i nedovoljno edukovanom društvu.
Gosti N1: Svedoci smo medijskog suđenja, sve činjeno knjiški kako ne treba
Sudija Apelacionog suda Miodrag Majić i advokat Borivoje Borović složili su se u Novom danu da je istraga protiv klana Veljka Belivuka “pošla pogrešnim putem”. “Mislim da je centralna stvar oko svega ovoga što smo do sada imali priliku da vidimo, jedna pokazna vežba, da je ovde sve činjeno kako ne treba, knjiški kako ne treba da se čini”, kaže Majić. Borović ističe i da smo svedoci “medijskog suđenja”, kao i da je siguran da će suđenje trajati duže od dve godine.
Izmene Ustava mimo zakona: Predlog morali da daju poslanici
Skupština Srbije krenula je u ustavne promene u oblasti pravosuđa, ali na način koji nije predviđen ni zakonom ni Ustavom. Kako su upozorili stučnjaci, ustavne amandmane nezakonito je skrojilo Ministarstvo pravde, umesto nadležnog skupštinskog odbora, a kako se može naslutiti iz izjave premijerke Ane Brnabić, baš ti amandmani naći će se pred poslanicima. Sagovornici portala Nova.rs navode da bi taj tekst ustavnih promena morao iznova da budu pisan, da pravno ne postoji, ali i da je pitanje da li je nadležni skupštinski odbor dovoljno kompetentan da sam napiše amandmane koji će obezbediti nezavisnost pravosuđa.
Majić: Bez bitnih izmena neće biti uspešne promene Ustava
Sudija Apelacionog suda Miodrag Majić i zamenik Republičkog javnog tužioca Goran Ilić ocenili su da je usvojeni tekst ustavnih promena “veoma loš” i naveli da su neophodne bitne izmene kako bi se počelo sa depolitizacijom sudstva u našoj zemlji. Majić je naveo i da je jedan od najvećih razloga za ubrzani proces promene Ustava želja vlasti da se uklone prepreke u pregovorima sa Evropskom unijom.
Mandić: Ustav mora da se menja da stranke ne bi preuzele kontrolu nad sudstvom
Sofija Mandić iz Centra za pravosudna istraživanja kaže da je na jučerašnjoj sednici skupštine o pokretanju procedure izmene Ustava bilo reči o svemu sem o suštinskim stvarima zbog kojih Srbija treba da izmeni Ustav. “U tekstu koji je dostavljen iz Vlade u Skupštinu navodi se da se Ustav menja jer postoji ozbiljna opasnost sa ovakvim rešenjima koje imamo iz 2006. godine da će političke stranke preuzeti kontrolu nad sudstvom, i ta rešenja su takva da ozbiljno dovode u pitanje nezavisnost sudstva”, navodi Mandić.
Stručna javnost: Pravosuđe osloboditi politike
„Nigde narod ne zna o čemu se radi, mi vidimo predsednika Skupštine koji obaveštava građane preko Javnog servisa da predmet izmena nije Kosovo, da se ne brine niko i narod odahne jer se ne dira Kosovo i ne prati niti ima gde da prati“, kaže bivša predsednica Ustavnog suda i članica CEPRIS-a Vida Petrović Škero.
Predložena rešenja Nacrtom zakona o parničnom postupku mogu dovesti do uništavanja najvećeg dela lokalnih medija
“Poslednjih meseci podnet je veliki broj tužbi protiv medija, u kojima su tražene nadoknade po 200 i 300 odsto veće nego što je dosadašnja sudska praksa. Što je veća visina nadoknade koja se traži, veće su i sudske takse i za tužbu i za odgovor na tužbu. Za mali lokalni medij u unutrašnjosti Srbije to može da znači uništenje“, objašnjava članica CEPRIS-a Vida Petrović Škero za Cenzolovku.
Pravnica CEPRIS-a o nadi premijerke da će naredni non-pejper EU o vladavini prava u našoj državi "biti mnogo bolji" Sofija Mandić: Srbija u važnim oblastima ili nazaduje ili stagnira
Povodom premijerkine izjave da je „u mandatu ove Vlade mnogo urađeno“ za unapređivanje vladavine prava, pravnica Sofija Mandić kaže za Danas da bi bilo dobro da čujemo šta je tačno urađeno što bi moglo da dovede do značajno boljih ocena, naročito imajući u vidu da mandat ove Vlade traje nešto više od šest meseci.
- « Previous Page
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- …
- 21
- Next Page »