“Političari se trude da mehanizam, koji jedini može da ih kontroliše, a to je pravosuđe, stave pod svoje kočnice. To im stvara određeni osećaj sigurnosti, nedodirivosti”, rekao je sudija Apelacionog suda Miodrag Majić za KTV.
Odlukom o ukidanju vanrednog stanja koju je Narodna skupština Republike Srbije donela 06. maja 2020. godine, polako se vraćamo u redovne životne tokove, te bi trebalo da se nastave i sudski postupci započeti pre proglašenja vanrednog stanja na teritoriji Republike Srbije. Konkretnih smernica za nastavak postupaka još uvek nema, ali je Zaključkom Visokog saveta sudstva propisan niz pravila ponašanja u sudovima u cilju sprečavanja širenja zarazne bolesti izazvane korona virusom, piše Teodora Tomić, pravna savetnica u Komitetu pravnika za ljudska prava YUCOM.
Važno je naći odgovor zašto policija nije reagovala kada je došlo do okupljanja desetine ljudi iz vladajuće stranke u Novom Pazaru i Nišu, kao i pod kojim okolnostima su izvršena 139 hapšenja do 4. aprila zbog kršenja mera samoizolacije. Bitno je i utvrditi kako su pojedinci dobili dozvolu da izađu na ulice kada je skoro svima zabranjeno to da učine, te palili baklje i ugrožavali bezbednost drugih ljudi, zbog čega je 12 organizacija civilnog društva i reagovalo, rekao je Saša Đorđević, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
U vanrednom stanju skoro smo u potpunosti zakopali pravnost. Ono što nam se dešava je toliko opasno da smo doveli do toga da u jednom trenutku nemamo zakonodavnu vlast, da možemo da sudimo Skajpom, na osnovu preporuka, da možemo da donesemo preporuku za lišavanje slobode na osnovu mišljenja predsednika. Sve to ukazuje da je zakonodavna vlast pokopana, rekla je predsednica CEPRIS-a Vida Petrović Škero za Danas.
Čitava konstrukcija tužilaštva postavljena je tako da se vrlo jednostavno pritiskom na dugme stvar zaustavlja. Zato predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti ne pada na pamet da se oslobode tog mehanizma. Mnogo bi bilo teže kada biste stvarno imali slobodne tužioce, bilo bi veoma teško izvršnoj vlasti da juri jednog, drugog, trećeg, rekao je sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić.
„Treba imati u vidu da Odlukom o uvođenju vanrednog stanja nije obrazloženo ni zašto se vanredno stanje uvodi, ni zašto Narodna skupština nije u mogućnosti da se sastane, što podriva načelo vladavine prava u delu u kojem se ono ostvaruje povinovanjem vlasti Ustavu i zakonu. Bez obrazloženja Odluke o vanrednom stanju nemoguće je tačno utvrditi zašto Narodna skupština nije bila u mogućnosti da se sastane“, rekla je prof. Violeta Beširević.
Istraživačica Centra za pravosudna istraživanja Sofija Mandić, ističe da su dovedene u pitanje osnovne metode suzbijanja epidemije, time što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić javno poručio da “neće hapsiti vernike i vladike” i zbog toga što policija i tužilaštvo nisu reagovali na okupljanje građana u verskim objektima.
Sudija Apelacionog suda Miodrag Majić ocenio je da je sudstvo postalo “jedina brana između apsolutne svemoći izvršne vlasti i građana” a da su predstavnici pravosuđa trenutno na “prvoj, poslednjoj i jedinoj liniji preostalih ljudskih prava”.
Vanredno stanje u Srbiji karakterišu tri ključne neuralgične tačke: proglašenje vanrednog stanja bez odluke Narodne skupštine, zatvaranje dela populacije, tj. penzionera kojima je kretanje potpuno onemogućeno i činjenica da vanredno stanje nije oročeno, rekla je za N1 istraživačica Centra za pravosudna istraživanja Sofija Mandić.
„Ukoliko u našem parlamentu ne mogu da se zadovolje uslovi radi sprečavanja zaraze“, onda je Skupština, prema rečima profesorke Pravnog fakulteta univerziteta Union Violete Beširević, mogla da se sazove u roku od 48 sati i da glasa mejlom. Razlog za ove poteze ne leži samo u autoritarnim tendencijama vlasti, već i u neznanju.