Studija „Normativna kontrola ustavnosti kao osnovna(?) nadležnost Ustavnog suda Srbije (2009-2019)“ rezultat je timskog rada eksperata CEPRIS-a, nastala uz podršku Fondacije za otvoreno društvo. Ova studija analizira „izvorne“ nadležnosti ustavnog sudstva, odnosno način njenog vršenja od strane Ustavnog suda Srbije, u period između 2009. i 2019. godine.
Jovanović: Ustavni sud u raljama karlšmitovskih pitanja
Ustavni sud svoj zaključak temelji, između ostalog, i na krajnje paušalnom sudu „da se radilo o potpuno nepoznatoj zaraznoj bolesti koja se širila gotovo nekontrolisano“. Pritom se nijednog trenutka ne osvrće na postojeći pravni okvir, predviđen Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti – u kome je zakonodavac već izvršio apstraktnu procenu intenziteta opasnosti od zaraznih bolesti, uključujući i „pojavu nove ili nedovoljno poznate zarazne bolesti“, smatrajući ih okolnošću koja u najtežim pojavnim oblicima nalaže uvođenje „vanredne situacije“, piše prof. dr Miodrag Jovanović za Peščanik, povodom odluke Ustavnog suda da odbaci inicijative za ocenu ustavnosti donošenja vanrednog stanja.
Mandić: Pet za umetnički dojam
Bilo bi zgodno saznati odgovor na pitanje: ako Ustavni sud smatra da navodi za ocenu ustavnosti proglašenja vanrednog stanja nisu ustavnopravno utemeljeni – gde su utemeljeni? Kome građani treba da se obrate radi odgovora na vrlo jednostavno pitanje ili kako sud voli da kaže navod – da li je proglašenje vanrednog stanja bilo u skladu sa Ustavom ili ne? Pogotovo imajući u vidu da je Ustav jedini i najviši pravni akt koji sadrži pravila o proglašenju vanrednog stanja, piše pravnica CEPRIS-a Sofija Mandić.
Mandić: Odlaganje izbora jedino uz vanredno stanje
Za vreme vanrednog stanja zbog epidemije koronavirusa najviša pravna instanca u zemlji, Ustavni sud, nije radila. Za to vreme podneto je više od 50 inicijativa za proveru ustavnosti. Nepostupanje i pasivnost Ustavnog suda karakteristična je i za funkcionisanje van vanrednog stanja, ali svakako nije bilo osnova da se oni ne sastaju, rekla je pravnica iz CEPRIS-a Sofija Mandić.
Beljanski: Sud iz senke ili senka od suda
Primopredaja funkcije vlastitog predsednika jedan je od retkih povoda za obraćanje Ustavnog suda javnosti. Ni ta prilika, međutim, ne koristi se za obaveštavanje da li u Sudu ima i drugih promena, ideja, nevolja ili novosti, piše potpredsednik CEPRIS-a i advokat Slobodan Beljanski za Peščanik.
Beljanski: Netransparentnost Ustavnog suda direktno otežava reformu pravosuđa
Zanimljivo je da u našem Akcionom planu za poglavlja 23 i 24 praktično nema Ustavnog suda, iako je jedna od njegovih osnovnih nadležnosti upravo u neposrednoj vezi sa predmetom oba poglavlja: zaštitom ljudskih i manjinskih prava i sloboda, a to znači i ostvarenjem pravde. Nedovoljno pristupačan rad Ustavnog suda nesumnjivo otežava opšte ciljeve reforme pravosuđa, rekao je potpredsednik CEPRIS-a i advokat Slobodan Beljanski.
Šta sve (ne) radi Ustavni sud Srbije, a trebalo bi
Ustavni sud nemo posmatra svakodnevno urušavanje zakonodavnog postupka, u kojem se zakoni usvajaju po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i uz ogromnu zloupotrebu procedure podnošenja amandmana, piše Violeta Beširević, članica CEPRIS-a i redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu.
Inicijativa BCHR Ustavnom sudu Upućena inicijativa Ustavnom sudu povodom zabrane uslovnog otpusta
Beogradski centar za ljudska prava je podneo zajedničku inicijativu predstavnika stručne javnosti, među kojima je i Centar za pravosudna istraživanja, da Ustavni sud ispita ustavnost zabrane uslovnog otpusta za najteža krivična dela.
CEPRIS-ova analiza rada Ustavnog suda Građani sve češće podnose ustavne žalbe Ustavnom sudu, sud ih sve češće odbacuje
Broj ustavnih žalbi koje građani podnose Ustavnom sudu Srbije, u nameri da zaštite svoja prava, raste iz godine u godinu ali, s druge strane, broj žalbi koje Ustavni sud usvoji i ustanovi povređena prava građana – dramatično opada. Istovremeno, osnovna nadležnost Ustavnog suda, ocena ustavnosti i zakonitosti, je potisnuta u drugi plan i gotovo neprimetna u praksi Suda, zaključak je CEPRIS-ove studije “Odnos Ustavnog suda i sudske vlasti”.
Studija CEPRIS-a: Građani se sve više obraćaju Ustavnom sudu, a broj usvojenih žalbi opada
Broj ustavnih žalbi koje građani podnose Ustavnom sudu Srbije raste iz godine u godinu, ali, s druge strane, broj žalbi koje Ustavni sud usvoji i ustanovi povređena prava građana „dramatično opada“, neki su od zaključaka studije Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) „Odnos Ustavnog suda i sudske vlasti – stanje i perspektive“.